Šparoga kao svježe proljetno povrće (još se naziva: šparga, beluš, mekostruk, kalenac, vilina metla) predstavlja proljetni čistač organizma i pravu delikatesu. Premda je ta kultura kod nas relativno malo proširena u intenzivnom uzgoju, u prirodi šparoga raste kao samonikla biljka uz priobalno područje gdje se počinje brati već u ožujku.

Šparoga je trajnica, sa životnim vijekom 15 i više godina. Ona ima sposobnost da u nepovoljnim uvjetima uđe u mirovanje i odbaci nadzemne dijelove. Sitno i nježno korijenje ima apsorpcijsku funkciju, a velika masa korijena debljine oko 5 mm služi za deponiranje rezervi za rast novih nadzemnih organa nakon razdoblja mirovanja. Debelo korijenje odumire nakon 3 godine, a iznad njega razvije se novo na gornjem dijelu podzemne stabljike, podanka, što je razlog postupnog dizanja podzemnog busena.

Na razgranatom podanku pri kraju aktivne vegetacije u jesen formiraju se pupovi, koji će u slijedećoj vegetaciji dati nove biljke. Na četverogodišnjem do peterogodišnjem podanku može biti 10 – 15 ili čak 30 pupova.

U početnoj fazi rasta, kada su stabljike (izboji) dugi 15 – 25 cm, debeli na bazi 1 – 4 cm, sa zatvorenim vrhom i priljubljenim ljuskastim listovima, koriste se kao povrće. Šparoga počinje cvjetati u drugoj ili trećoj godini, a zatim cvate svake iduće godine. Biljke koje imaju muške cvjetove imaju više izboja (stabljika). Plod je sočna boba veličine zrna graška, u fiziološkoj zrelosti crvene boje, s najviše 6 sjemenki nepravilno okruglog oblika. U 1 g može biti 40 – 60 sjemenki.

Bijela i zelena šparoga

Razlikujemo dvije vrste šparoge: bijela i zelena šparoga. Glavna razlika između bijele i zelene šparoge je u drugačijem načinu uzgoja i različitim nutritivnim vrijednostima. Za proizvodnju bijele šparoge su pogodnija pjeskovita tla uz obilnu gnojidbu organskim gnojivima, dok su za zelenu šparogu prikladna i srednje teška tla. Bijele šparoge se prekrivaju crnom polietilenskom folijom na visini 10-20 cm kako bi se izdanci nesmetano razvijali. Obzirom da se bez svjetlosti ne stvara biljni pigment (klorofil) izdanci ostaju bijeli. Za razliku od bijele, zelena šparoga je nježnija, mekša, aromatičnija i ima 2-3 puta više vitamina. Ima veliku nutritivnu vrijednost zbog bogatog sadržaja minerala i vitamina, a malu energetsku vrijednost. Najbogatija je kalijem, zatim fosforom, sumporom, kalcijem, magnezijem i željezom. Sadrži i ostale mikroelemente kao što su bakar, cink, fluor i jod. Šparoge su odličan izvor folata i vitamina C; dobar izvor tiamina i vitamina B6;